Šta su kriptovalute
Kriptovalute su digitalne ili virtuelne valute koje koriste kriptografiju za osiguranje transakcija, kontrolu kreiranja novih jedinica i verifikaciju prenosa imovine. Funkcionišu na decentralizovanim mrežama zasnovanim na tehnologiji blokčejna.
- Za razliku od tradicionalnih valuta, kriptovalute su decentralizovane i funkcionišu na blockchain tehnologiji, koja omogućava transparentnost i sigurnost bez potrebe za centralnim autoritetima kao što su banke.
- Kriptovalute su deo koncepta DeFi (Decentralizovane finansije) koji obuhvata finansijske sisteme i usluge koje funkcionišu na decentralizovanim blockchain mrežama, bez posrednika poput banaka ili drugih centralnih institucija.
Kada su nastale
- 2009. godina: Prva kriptovaluta, Bitcoin, stvorena je od strane nepoznate osobe ili grupe ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Bitcoin je bio odgovor na finansijsku krizu 2008. godine i ideja je bila stvoriti valutu koja ne zavisi od centralnih banaka i vlada.
- Nakon Bitcoina, tokom 2010-ih godina, pojavile su se brojne druge kriptovalute s različitim funkcijama i ciljevima.
Zašto su značajne?
Kriptovalute nude:
- Decentralizaciju: Izbegavaju centralne vlasti i omogućavaju peer-to-peer transakcije.
- Sigurnost: Koriste kriptografiju i blockchain za zaštitu podataka i sredstava.
- Globalnu pristupačnost: Dostupne su svima s internet konekcijom.
- Inovaciju: Stvorile su nove industrije poput decentralizovanih finansija (DeFi), NFT-ova i tokenizacije imovine.
Kako se trguje kriptovalutama?
- Danas najznačajnije kriptovalute su Bitcoin (BTC) i Ethereum (ETH), ali postoji i na hiljade drugih kriptovaluta, i njihov broj na tržištu stalno raste. Popularne valute su i ripla (XRP), lajtkoin-a (LTC) i kardana (ADA).
- Trgovanje kriptovalutama odvija se uglavnom putem onlajn platformi poznatih kao kripto-berze ili menjačnice, od kojih je najpoznatija Binanace.
Kriptovalute su i dalje u razvoju, ali njihov potencijal da transformišu globalne finansijske sisteme čini ih važnim delom modernog digitalnog doba.
U Srbiji je 2021. godine stupio na snagu Zakon o digitalnoj imovini, koji reguliše izdavanje, trgovinu i pružanje usluga povezanih sa digitalnom imovinom. Ovaj zakon pruža pravni okvir za poslovanje sa kriptovalutama i omogućava pravnim licima da ih prihvataju kao sredstvo plaćanja ili da ulažu u digitalnu imovinu.
Narodna banka Srbije (NBS) ističe da kriptovalute nemaju osnovne funkcije novca, nisu opšteprihvaćeno sredstvo plaćanja i ne mogu se smatrati čuvarima vrednosti. NBS upozorava da trgovina kriptovalutama nosi rizike zbog njihove volatilnosti i nedostatka zakonske zaštite korisnika.