Međunarodne finansije

Međunarodne finansije

Međunarodne finansije su oblast ekonomije koja proučava monetarne transakcije između zemalja, uključujući trgovinu, investicije, devizne kurseve, platni bilans, međunarodne tokove kapitala i upravljanje rizikom. Ključna tema su globalne finansijske institucije koje olakšavaju međudržavne transakcije i stabilnost finansijskih sistema.

Ključni elementi međunarodnih finansija:

  1. Devizni kurs (Forex tržište - Foreign Exchange Market):

    • Određuje vrednost jedne valute u odnosu na drugu.
    • Može biti fiksni, fluktuirajući ili mešoviti, zavisno od politike centralne banke i tržišta.
    • Pitanje volatilnosti deviznog kursa je od ključne važnosti za trgovinu i investicije.
  2. Platni bilans:

    • Ekonomsku razmenu između jedne zemlje i sveta prati kroz tekući račun (trgovina dobrima i uslugama) i kapitalni račun (investicije i zajmovi).
    • Prekomerni deficit ili suficit može signalizirati makroekonomske izazove.
  3. Međunarodni tokovi kapitala:

    • Uključuju direktne strane investicije (FDI), portfeljske investicije i kratkoročne finansijske tokove.
    • Uticaj na privredni rast, inovacije i rizik zavisi od obima i prirode tih tokova.
  4. Rizik u međunarodnim finansijama:

    • Valutni rizik: Promene u deviznom kursu utiču na vrednost transakcija i aktiva.
    • Politički rizik: Nestabilnost u zemlji može ugroziti strane investicije.
    • Kreditni rizik: Pitanje povraćaja međunarodnih zajmova.
  5. Globalna finansijska tržišta:

    • Pružaju likvidnost i omogućavaju trgovinu hartijama od vrednosti, valutama, robama i derivatima širom sveta.

Ključne institucije u međunarodnim finansijama

  1. Međunarodni monetarni fond (MMF):

    • Osnovan 1944. godine, pruža finansijsku podršku zemljama sa platnobilansnim problemima.
    • Promoviše stabilnost deviznih kurseva i pruža tehničku pomoć.
  2. Svetska banka:

    • Fokusira se na smanjenje siromaštva i podsticanje razvoja kroz projekte infrastrukture i obrazovanja.
    • Pruža dugoročne zajmove i tehničku podršku.
  3. Banke za međunarodna poravnanja (BIS):

    • Centralna banka za centralne banke. Pomaže u koordinaciji monetarne politike i stabilnosti finansijskih sistema.
  4. Svetska trgovinska organizacija (STO):

    • Reguliše pravila međunarodne trgovine i rešava sporove između država.
  5. Regionalne razvojne banke:

    • Azijska razvojna banka, Afrička banka za razvoj i druge pomažu razvoju specifičnih regija.
  6. Međunarodne kreditne rejting agencije (S&P, Moody's, Fitch):

    • Ocenjuju kreditnu sposobnost država i kompanija, što utiče na troškove zaduživanja na globalnim tržištima.

Međunarodne finansije su suštinski deo globalizacije, omogućavajući trgovinu, investicije i ekonomsku saradnju između zemalja. Uloga globalnih institucija je ključna u održavanju stabilnosti, promovisanja rasta i rešavanja finansijskih kriza.

Kriptovalute

Šta su kriptovalute

Kriptovalute su digitalne ili virtuelne valute koje koriste kriptografiju za osiguranje transakcija, kontrolu kreiranja novih jedinica i verifikaciju prenosa imovine. Funkcionišu na decentralizovanim mrežama zasnovanim na tehnologiji blokčejna.

  • Za razliku od tradicionalnih valuta, kriptovalute su decentralizovane i funkcionišu na blockchain tehnologiji, koja omogućava transparentnost i sigurnost bez potrebe za centralnim autoritetima kao što su banke.
  • Kriptovalute su deo koncepta DeFi (Decentralizovane finansije) koji obuhvata finansijske sisteme i usluge koje funkcionišu na decentralizovanim blockchain mrežama, bez posrednika poput banaka ili drugih centralnih institucija.

Kada su nastale

  • 2009. godina: Prva kriptovaluta, Bitcoin, stvorena je od strane nepoznate osobe ili grupe ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Bitcoin je bio odgovor na finansijsku krizu 2008. godine i ideja je bila stvoriti valutu koja ne zavisi od centralnih banaka i vlada.
  • Nakon Bitcoina, tokom 2010-ih godina, pojavile su se brojne druge kriptovalute s različitim funkcijama i ciljevima.

Zašto su značajne?

Kriptovalute nude:

  1. Decentralizaciju: Izbegavaju centralne vlasti i omogućavaju peer-to-peer transakcije.
  2. Sigurnost: Koriste kriptografiju i blockchain za zaštitu podataka i sredstava.
  3. Globalnu pristupačnost: Dostupne su svima s internet konekcijom.
  4. Inovaciju: Stvorile su nove industrije poput decentralizovanih finansija (DeFi), NFT-ova i tokenizacije imovine.

Kako se trguje kriptovalutama?

  • Danas najznačajnije kriptovalute su Bitcoin (BTC) i Ethereum (ETH), ali postoji i na hiljade drugih kriptovaluta, i njihov broj na tržištu stalno raste. Popularne valute su i ripla (XRP), lajtkoin-a (LTC) i kardana (ADA).
  • Trgovanje kriptovalutama odvija se uglavnom putem onlajn platformi poznatih kao kripto-berze ili menjačnice, od kojih je najpoznatija Binanace

Kriptovalute su i dalje u razvoju, ali njihov potencijal da transformišu globalne finansijske sisteme čini ih važnim delom modernog digitalnog doba.

U Srbiji je 2021. godine stupio na snagu Zakon o digitalnoj imovini, koji reguliše izdavanje, trgovinu i pružanje usluga povezanih sa digitalnom imovinom. Ovaj zakon pruža pravni okvir za poslovanje sa kriptovalutama i omogućava pravnim licima da ih prihvataju kao sredstvo plaćanja ili da ulažu u digitalnu imovinu.

Narodna banka Srbije (NBS) ističe da kriptovalute nemaju osnovne funkcije novca, nisu opšteprihvaćeno sredstvo plaćanja i ne mogu se smatrati čuvarima vrednosti. NBS upozorava da trgovina kriptovalutama nosi rizike zbog njihove volatilnosti i nedostatka zakonske zaštite korisnika.